Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Kajmak s mlijeka kupi uvozni lobi

Kako su za "Nezavisne novine" potvrdili mljekari, problem je i to što se iz BiH uglavnom izvozi mlijeko, što je sirovina, a uvoze se gotovi mliječni proizvodi, koji imaju veću vrijednost, te tako, iako BiH količinski izvozi više mlijeka nego što uvozi, finansijski uvoz daleko nadjačava izvoz.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom 2021. godine u BiH je uvezeno 53.533.365 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, u vrijednosti od 174.750.149 KM.

"U istom periodu su iz BiH izvezena 79.824.674 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, za šta je izdvojeno 93.941.128 KM", rekli su u UIO BiH. Dodali su da je 2020. godine uvezen 68.002.551 kilogram mlijeka i mliječnih proizvoda i to po cijeni od 159.666.878 KM.

"Tokom istog perioda iz BiH su izvezena 84.014.904 kilograma ovih proizvoda, u iznosu od 94.048.329 KM", naveli su u UIO BiH.

Podsjećamo da je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u četvrtak najavio da je iz sredstava Vlade RS milion KM namijenjen mljekarima.

"Pored milion KM, u pomoći mljekarima su voljni da učestvuju i mljekare iz Kozarske Dubice i Bileće, proizvođači i neke lokalne zajednice i kada se sva ta sredstva udruže, to je 4,7 miliona KM i dovoljno je za nabavku 1.100 junica", naglasio je tada Pašalić.

Kako je za "Nezavisne novine" kazao Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka RS, sektor mljekarstva je najveći, a prema njegovim riječima, obećano im je najmanje sredstava.

"Situacija u čitavoj Evropi je alarmantna u vezi s cijenama repromaterijala, kao i cijenama ulaznih inputa. Ne možemo biti zadovoljni jer su cijene mlijeka u Evropi relativno niske, a onda kod nas još niže", rekao je Usorac.

Najavio je da ovo udruženje ove sedmice očekuje sastanak s nadležnim ministrom poljoprivrede da bi razmotrili trenutnu situaciju.

"Otkupna cijena mlijeka u RS se trenutno kreće od 60 do 70 feninga", naveo je Usorac.

Istakao je da je izvoz mlijeka mnogo veći od uvoza, ali da je problem što je finansijski mnogo veći uvoz od izvoza. "Loša je struktura naših proizvoda, mi proizvodimo mlijeko, a druge zemlje uglavnom proizvode visokokvalitetne proizvode od mlijeka, koji su skupi. Tu mi gubimo korak s Evropom", zaključio je Usorac.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da ono što u mljekarstvu svakako predstavlja problem je prekomjeran uvoz mlijeka u prahu, koji dodatno usložnjava situaciju u ovom sektoru.

"Poskupjela je hrana, poskupio je svaki fening koji moramo da damo na sojinu sačmu, a bukvalno nema ni tova, a ni proizvodnje mlijeka", rekao je Marinković.

Dodao je da takođe statistika bilježi povećan izvoz mlijeka, ali da je vrijednost uvezene robe daleko veće.

"Uvozimo proizvode od mlijeka, dok mi izvozimo samo sirovinu", kazao je Marinković, dodajući da taj sektor, koji je prilično bio stabilan u prethodnom periodu, sada doživljava udare.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za "Nezavisne novine" je kazao da je mala otkupna cijena mlijeka, a jako su skupi inputi koji ulaze u proizvodnju tog mlijeka. "Osnovni je problem što mala otkupna cijena ne može da pokrije cijenu proizvodnje. To više ne mogu ni podsticaji pokriti", rekao je Bićo, dodajući da je trenutna otkupna cijena oko 65 feninga.

Smanjena proizvodnja mlijeka u RS

Mljekare su prošle godine prikupile ukupno 93.218 tona sirovog kravljeg mlijeka, što je za 13,8 odsto manje u odnosu na 2020. godinu, a smanjena je i proizvodnja mlijeka za piće, podaci su Zavoda za statistiku RS.

"Od toga je  87.232 tone mlijeka otkupljeno od poljoprivrednih gazdinstava s područja RS, što je za 4,1 odsto manja količina u odnosu na 2020. godinu", navodi se u podacima ovog zavoda. Nadalje se navodi da su mljekare prošle godine u odnosu na 2020. godinu povećale proizvodnju maslaca i ostalih žutomasnih proizvoda za 5,1 odsto. "Takođe, povećana je i proizvodnja kravljeg sira za 1,6 odsto, dok je istovremeno zabilježeno smanjenje proizvodnje mlijeka za piće za 27,5 odsto, pavlake za 2 odsto i fermentisanih mliječnih proizvoda za 1,8 odsto", stoji u podacima Zavoda za statistiku RS.